Je li tehno-solucionizam, uvjerenje da će tehnologija jednog dana spasiti planet, fatamorgana? Ili inovacija doista može biti prekretnica? Naša europska mreža novinara istražuje.

Europsko društvo mora zbiti redove ako želi uspješan prijelaz na klimatsku ekonomiju.

Poslušajte u novoj epizodi koju vam donosi Euranet Plus.

Dragi naši, dobrodošli u Green Deal Podcast Hrvatska! Danas govorimo o povezanosti demografije i klimatskih promjena. Na prvi pogled teško je spojiti ova dva pojma, no tijekom naših podcasta mogli smo vidjeti kako je danas svaki dio našega života povezan s klimatskim promjenama ili pak, s druge strane, naš život utječe na njih i na prirodni svijet koji nas okružuje.

Svjetsko stanovništvo doseglo je osam milijardi i nastavit će rasti sljedećih 40 godina, dok europsko stanovništvo ubrzano stari i se očekuje da će se početi smanjivati od 2026. godine.

Taj trend imat će snažan učinak na klimu: - više ljudi troši više resursa, emitira se više stakleničkih plinova, a rast populacije zahtijeva i veću proizvodnju hrane. Sve to pogoršava razine emisija ugljikova dioksida i porast prosječnih temperatura.

Ekstremne visoke temperature rastu po intenzitetu i učestalosti, kao i velike količine oborina. Već smo navikli svakoga ljeta slušati vijesti o velikim šumskim požarima, katastrofalnim poplavama, nesnosnim vrućinama ili neobičnim meteorološkim prilikama. Građani Europe sve su više zabrinuti zbog klimatskih rizika, bilo da žive u blizini šume koja bi se jednog dana mogla pretvoriti u požar, rijeke koja bi mogla poplaviti sve oko sebe, planine koja bi se mogla pretvoriti u klizište ili obale koja se suočava s porastom razine mora i erozijom.

Možemo li se zajedničkim snagama borit protiv toga i možemo li se pripremiti na ekstremne vremenske prilike?

Koje su vještine potrebne tvrtkama da se snađu u zelenoj tranziciji i suoče se s klimatskim izazovom?

Neke od odgovora poslušajte u novoj epizodi našeg Green Deal podcasta.

Kako bi privukli pažnju medija, radikalni aktivisti pribjegavaju nenasilnom građanskom neposluhu. No djeluje li to? Istražujemo u novoj epizodi našeg zelenog podcasta, donosi Euranet Plus

Onečišćivači bi se trebali osjećati odgovornima za štetu koju nanose društvu. No, je li moguće nagrađivati ponašanje koje želite pojačati ili pak sankcionirati nepoželjna ponašanja za dugotrajno poticanje pozitivnih promjena, uz već poznatu metodu batine i mrkve?

Kako bi se uspješno nosili s izazovima koje nam nameću klimatske promjene potrebno je žrtvovati pojedine postupke te podnijeti veće troškove kako bi svi zajedno imali bolju i zdraviju budućnost. Jedno od gorućih izazova današnjice, o kojemu danas govorimo u novoj epizodi podcasta je pitanje: Treba li društvo u cjelini plaćati čišćenje nereda koji je napravio relativno mali broj velikih zagađivača? Odnosno oni zagađivači koji često ostvaruju značajnu dobit od svojih ekološki nezdravih aktivnosti?

U našem „zelenom podcastu” govorimo o solarnoj energiji i alternativnim izvorima energije.

Je li Europa nakon velikih napora napokon spremna sigurnije hodati na putu prema energetskoj neovisnosti?

Što smo dobro učinili i koji su još izazovi pred nama? Doznajte u zelenim eurominutama koje slijede.