"Jezik prez granic" je opet bilo geslo ljetošnjega tajedna hrvatskoga jezika i kulture na otoku Pagu. Ov Erasmus+ projekt za maldinu iz Austrije, Ugarske Slovacke i Hrvatske je opet organizirao Hrvatski akademski klub. Ljetos je do'lo 35 mladih, da u razlicni djelaonica i u ugodnoj atmosferi na morju brusu svoj gradišcanski ali i standardni hrvatski jezik. Anka Schneeweis zna vec:

U Cajti su prilikom 50. jubileja folklorne grupe Stalnost priredili i ljetošnji Pop-rock-festival. Nastupile su domace grupe Pannonix kot i Koprive a iz Hrvatske su doputovali Mejaši. Bezbroj gostov razlicnih generacijov pretežno iz južnoga Gradišca je uživao ov muzicki vecer. Med njimi je bila i Marijana Palatin.

Obljubljene tradicionalne fešte su seoski kiritofi. Obljubljene priredbe su i Tamburice uz oganj Hrvatskoga kulturnoga društva. U Parapaticevom Brigu, najmanjem selu Gradišca, ko sliši opcini Bandol, su to kombinirali. Da se je to ugodalo, od toga se je osvidocio Marko Cenar.

Macak u cižma - ovu povidajku brace Grimm naredno poznate. Po smrtni oca jerbaju tri sini imanje malinara. Najstarji dostane malin, drugi somara a najmladji mackura/macka. Ispostavi, da je to poseban macak, ki zna govoriti. Školari Dvojezicne sridnje škole Veliki Borištof su se zavježbali povidajku s muzikom po hrvatsku.

"Svako ljeto od konca junija do pocetka augusta se farski škadanj u Trajštofu pretvara u galeriju likovne umjetnosti. Ljetošnja izložba u suradnji sa zakladom Infeld stoji pod geslom "Stars and guitars". U centru su slike poparta, stila, ki se je pokrenuo 1950-ih ljet u Ameriki.

Za Ernu Grandic iz Stinjakov igra nogomet veliku ulogu. Svejedno je li je to na seoskoj, regionalnoj, austrijanskoj ili internacionalnoj razini, ona prati sva moguca prvenstva a to jur jako dugo. Pravoda, sada ima Europskim prvenstvom u Nimškoj dost posla. Petra Maria Zsivkovits je poiskala Ernu Grandic, ka se je u 1960i ljeti kot divojka i sama igrala nogomet, i ju je najprvo pitala, kad i zac je nastala navijacica nogomta.

Mlada umjetnica i uciteljica za rucni rad, Viktorija Ratašic iz Šuševa jur par ljet priredjuje djelaonice našivanja. Ove ali nisu u klasicnom smislu, da se clovik uci našivati na križ, nego one su zapravo feministicka akcija. Pri djelaonica naime nastanu jako izražajne umjetnine i žene dojdu u razgovor. U Šuševu su pred kratkim održali ovu djelaonicu feministickoga našivanja na križ. I Silvija Degendorfer je bila onde.

Vulkaprodrštofac Štefan Hoffmann se bavi s razlicnim dugovanjem. On išce šibom vodene žile, on komponira, je muzicar i pjevac i se bavi s andjeli cuvari. A prilicno ljetodan dugo jur istraživa i arhivira hižna imena u svojem domacem selu Vulkaprodrštof. Pri svoji rešerša je dosle zabilježio prik 260 seoskih hižnih imen. Ona su nažalost kumaj još poznata u selu. Cujte vec u prinosu Angelike Reimann-Mariel.